Uloga crijevne mikrobiote od neizmjerne je važnosti za zdravlje svakog pojedinca iz niza razloga. Crijeva iznimno doprinose sveukupnom zdravlju osiguravajući adekvatnu probavu te apsorpciju hranjivih tvari i tekućina u organizmu. Istovremeno, crijevna mikrobiota ima važnu ulogu u borbi protiv infekcija, predstavlja mukoznu barijeru i jedna je od naših najjačih „alata“ u prevenciji brojnih bolesti.
Čak do 80% tjelesnih imunoloških stanica nalazi se u crijevima, stvarajući tako poseban imunološki sustav specifičan za svakog pojedinca.
95% ukupnog serotonina u tijelu nalazi se u crijevima – zato vrijedi poslovica: zdrava crijeva = sretan čovjek.
Upravo zbog navedenih razloga, roditelji imaju važan zadatak i trebaju pokušati utjecati na pravilan razvoj „zdravih“ crijeva kod novorođenčadi.
Crijeva novorođenčadi
Mikroorganizmi su svuda oko nas i njihov utjecaj na zdravlje čovjeka je nemjerljiv. Čak i u organima koji se smatraju sterilnima, kao što su npr. pluća, pa čak i u posteljici, obitavaju itekako specifične zajednice mikroorganizama. Ipak, ljudska crijeva „najnaseljenija“ su mjesta u ljudskom organizmu s otprilike 1.000 identificiranih vrsta mikrića. Tijekom poroda i neposredno nakon rođenja, dijete prvi put dolazi u kontakt s brojnim okolišnim bakterijama i počinje se uspostavljati crijevna mikrobiota. Crijeva se tako koloniziraju mikroorganizmima s kojima se susreću – a to su vaginalna, fekalna, kožna i oralna mikrobiota. Ipak, središnji pokretač u razvoju crijevne mikrobiote jest prehrana, bila ona isključivo majčinim mlijekom, ili pak dojenačkim formulama.
Međutim, krenimo redom. Vi kao buduća majka možete jako utjecati na zdravlje crijeva vašeg djeteta. Brojni su prenatalni čimbenici koji utječu na sastav crijevne mikrobiote novorođenčadi: izloženost stresu, prehrana i dodaci prehrani, indeks tjelesne mase majke, pušenje itd. Već sam dosta pisala i promovirala dojenje kao najbolju opciju za razvoj djeteta, a to se još jednom dokazuje i po pitanju zdravlja crijeva. Djeca koja su isključivo dojena imaju dokazano manji rizik od infekcija i alergija, a jedan od ključnih razloga je sastav mikrobiote koja ima iznimnu imunološku funkciju (pročitajte i naš blog: Treba li žena dojiti „pod svaku cijenu“? – Nutrionica). Iz sastava majčinog mlijeka vrijedi svakako izdvojiti laktoferin – glikoprotein koji veže željezo i sprječava vezanje patogenih bakterija, te lizozim koji ima važnu protuupalnu funkciju. Iako je laktoza ugljikohidrat koji dominira u majčinom mlijeku, s nutritivnog i zdravstvenog aspekta moraju se istaknuti specifični oligosaharidi prisutni isključivo u majčinom mlijeku. Oligosaharidi imaju prebiotički utjecaj; nisu probavljivi u ljudskom organizmu, ali potiču razvoj bakterija koje imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje. Djeca dojena isključivo majčinim mlijekom nerijetko imaju bolji sastav crijevne mikrobiote – kao npr. više „dobrih“ bifidobakterija u usporedbi s djecom koja se hrane dojenačkim formulama, a glavni razlog za to su upravo oligosaharidi. Osim prebiotičkog učinka, oligosaharidi vežu patogene bakterije i sprječavaju njihovo vezanje na crijevne resice. Sada ćete se vjerojatno sjetiti onih poznatih TV reklama gdje se bakterije promoviraju kao super-junaci koji štite organizam, ali vjerujte, to je zaista dobar i slikovit opis onoga što se događa u našim crijevima sve od rođenja (Bifidobakterije su super-junaci, a oligosaharidi iz majčinog mlijeka su njihovi vjerni pomagači koji im pomažu u rastu i razmnožavanju – nešto kao Batman i Robin). Kako se majke koje ne doje ne bi obeshrabrile čitajući sve benefite dojenja, moram istaknuti da su i adaptirana mlijeka dosegnula vrlo visoku kvalitativnu razinu. Znanstvenici kontinuirano rade na usavršavanju dojenačkih formula koje tako u današnje vrijeme sadrže i:
- Probiotičke bakterije – npr. Lactis i L. Reuteri koje pozitivno utječu na imunološki sustav djeteta
- Prebiotike – iste one koji su prirodno prisutni u majčinom mlijeku
- Omega-3 masne kiseline – najčešće DHA koja pozitivno utječe na razvoj mozga i očiju
Nakon što se krene s uvođenjem krute hrane (pročitaj više u našem blogu: Kada i kako započeti s dohranom djeteta? – Nutrionica), crijeva djeteta bivaju izložena brojnim namirnicama u obliku voća, povrća i žitarica. Samim time dolaze u kontakt s netopivim i neprobavljivim ugljikohidratima koji stimuliraju rast nekih novih bakterija, čime se značajno povećava njihova raznolikost, kao i kvantiteta u crijevima. Crijevna se mikrobiota najintenzivnije mijenja do 3. godine života, a nakon toga svojim sastavom postaje vrlo slična mikrobioti odraslog čovjeka. Naravno, tijekom cijeloga života mijenja se sastav mikrobiote, a neke od nepoželjnih promjena mogu biti izazvane bolestima, uzimanjem lijekova ili nepravilnim prehrambenim navikama. Poremećaji u sastavu crijevne mikrobiote povezani su s nastankom kolika kod dojenčadi, ali i konstipacije, proljeva te ranih gastrointestinalnih infekcija.
Upravo iz tih razloga, krenite s promjenom kojom utječete izravno na svoje zdravlje, ali i zdravlje svoga djeteta – a to je promjena prehrambenih navika.